Svijet velike količine podataka

Danas se u digitalnom svijetu prikupljaju i automatski analiziraju goleme količine različitih podataka.
Za prosječnog korisnika interneta nemoguće je zadržati detaljan pregled o ogromnoj količini podataka i postupaka njihove obrade: ti su podaci tako brojni i obuhvatni da se obično govori o velikim količinama podataka (engl. „big data“).
Bild
Otkud potječu ti podaci?
Velike količine podataka potječu primjerice od korisnika određene aplikacije ili igrice, od podataka o lokalizaciji korisnika telekomunikacijskih usluga, mobilnih uređaja za praćenje tjelesnih aktivnosti, podataka društvenih mreža, ponuđača prijenosa video sadržaja, podataka javnih registara, sustava za prikupljanje bonus bodova trgovačkih lanaca, popisa prodaja od internetskih trgovaca ili podataka prikupljenih pomoću senzora mobilnih i umreženih uređaja (u kućanstvu).

Ukratko: skoro svaka akcija korisnika u digitalnom prostoru povezana je sa skupljanjem podataka. I budući da se to događa neprekidno, u kratkom se vremenu skupi velika količina podataka.
Što se radi s tim podacima?
Ovisno o namjeri, podaci iz različitih izvora skupljaju se i analiziraju tako da iz toga mogu izvesti nove informacije. Iz tih masovnih podataka mogu se primjerice generirati obuhvatne studije o mišljenju ljudi, o novim spoznajama u medicini ili vršiti prognoze o potrošačima. Rezultati analiza provedenih na takvim velikim količinama podataka zanimljive su proizvođačima, bankama, osiguravajućim društvima, poslodavcima, znanstvenicima ili državnim istražnim organima koji ih koriste za svoj rad.
Problematika fenomena velikih količina podataka
Velike količine podataka mogu biti i unosan posao – kada iza sakupljanja osobnih podataka stoje ekonomski interesi i kada ekonomski subjekti takve podatke mogu kupovati kao proizvode. Kod koga će ti podaci na kraju završiti i što će se s njima dogoditi, o tome korisnici više onda ne odlučuju. Zaštita osobnih podataka zapravo treba spriječiti takvu zloupotrebu. Uzimajući u obzir fenomen velikih količina podataka, koncept zaštite suočava se s dodatnim izazovima:
Fenomen velike količine podataka proturiječi načelu štedljivosti pri prikupljanju podataka. Ovdje je cilj skupiti i analizirati što je moguće više i obuhvatnije podatke.
Zaštita podataka predviđa da se podaci smiju koristiti samo u prvotnu svrhu zbog čega su prvotno skupljeni. Međutim, fenomen velike količine podataka za cilj ima postizanje maksimalnog broja novih spoznaja na temelju analiza velikih informacijskih kolekcija. To se ne slaže s načelom vezanosti za prvotnu svrhu.
Fenomen velike količine podataka korisnicima otežava da zadrže pod kontrolom pohranjivanje i obradu svojih osobnih podataka. To pak otežava suvereno rukovanje vlastitim podacima kao i zastupanje vlastitih prava.
Pod određenim okolnostima kod analiza velikih količina pojedinačnih informacija neosjetljivog karaktera nastaju osjetljive sveukupne informacije budući da se analizama mogu prepoznati obrasci koji odaju zdravstveno stanje neke osobe.
Čak i kada se za potrebe analiza podaci anonimiziraju, kod velikih količina podataka postoji riziko da se kombiniranjem podataka iz različitih izvora određena osoba opet može prepoznati.
Korisnici interneta skupljanje podataka teško mogu izbjeći. Određeno znanje i kompetencije mogu im međutim pomoći da suvereno i samoodređeno rukuju svojim podacima i kontroliraju koje informacije o sebi odaju na internetu. Posebno djecu i mlade trebalo bi rano senzibilizirati za tu temu.