Činjenice, činjenice, neistine, činjenice

Lesezeit: Lesezeit
U minutu ili čak u sekundi prikazuju se novosti, slike i sadržaji u „news feed“-u na društvenim mrežama. Naslove preletimo, članke nakratko pročitamo i pogledamo prve sekunde video zapisa.
Društvene mreže su danas informativni prostori u kojima se mišljenja mogu oblikovati i dijeliti u svega nekoliko trenutaka. Ali kako smisleno možemo svrstati vijesti u dnevnoj bujici informacija? Šta je prava vijest, šta je lažna i šta je jednostavno izraz mišljenja? Ova pitanja se često postavljaju u aktuelnim raspravama o fenomenu lažnih vijesti.
Bild
Objašnjenje fenomena lažnih vijesti

Lažna vijest je namjerna dezinformacija plasirana u određenu svrhu. Usko povezano sa fenomenom lažnih vijesti, često se pojavljuje pojam „filter bubble“. Algoritmi u internet pretraživačima i društvenim mrežama češće prikazuju informacije slične onima koje je korisnik prethodno pogledao. Stoga korisnici dobijaju više sadržaja koji odgovara njihovim pogledima i navikama. Međutim, i dalje se raspravlja o stvarnim efektima ovog fenomena. Postoje protivrječna mišljenja i studije o tome jesu li algoritmi za filtriranje zapravo prednost ili nedostatak za korisnike.

Domet lažnih vijesti

Koliki je domet takvih lažnih vijesti, pokazuje primjer jedne selfie fotografije koja prikazuje izbjeglu osobu zajedno sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Ta slika je obišla svijet, ali dok je izvorni post na Facebooku dobio gotovo 13.000 reakcija, lažna vijest u kojoj se prikazana izbjeglica identifikuje kao terorista i gdje se ta osoba namjerno navodi u lažnom kontekstu, dobila je gotovo dvostruko više reakcija.

Proslijeđivanjem neprovjerenih novosti korisnici društvenih mreža pomažu u širenju takvih lažnih vijesti. Brzinu, kojom se informacije mogu širiti i održavati na društvenim mrežama ne podcjenjuju samo djeca i adolescenti.

Medijski projekt osnovne škole "Nils Holgersson" pokazuje koji domet neka objava na Facebooku može doseći. Četvrti razred spomenute škole htio je da sazna kako se na društvenim mrežama širi slika i u tu su svrhu su sproveli eksperiment: na Facebooku su pozvali korisnike da podijele jednu fotografiju. U vrlo kratkom vremenu slika je podijeljena više od 123.000 puta.

Popričajmo o tome

U potrazi za vlastitim identitetom, uloge i sadržaji koji se prenose putem društvenih mreža važna su lekcija za adolescente. Takozvani posrednici (društvene mreže, instant-messaging usluge, internet pretraživači ili video portali) na taj način mogu pozitivno ili negativno doprinijeti razvoju vrijednosti, rodnih uloga ili životnih modela (Institut Hans Bredow 2016).

Stoga je LeFloidova ideja takođe dobar vodič kada pomaže mladim ljudima u razvijanju njihove medijske kompetencije. Kako bi mogli da procijene informacije, uzorke ili poglede na svijet koje mediji prenose, i koriste ih u skladu sa vlastitim ciljevima i potrebama.

Poštovanje novinarskih načela u pružanju informacija preko društvenih mreža sada se ne prati sistemski. Njemačka savezna vlada sve više pokušava da reguliše uslove u kojima nastaju lažne vijesti i komentari mržnje kako bi mogla nešto da učini protiv toga. Međutim, već se i danas mogu koristiti mogućnosti kaznenog zakona ako se utvrdi da poruka proširena društvenim mrežama ispunjava preduslove klevete.

Nego, šta to znači za vijesti na ličnom profilu? U digitalnim vremenima važi pravilo kao i u analognim vremenima: ko želi biti dobro informisan, treba da koristi više nezavisnih izvora, a ne da zavisi samo od vijesti "isporučenih" putem društvene mreže. Ovdje mogu biti korisne i funkcije dojave na raznim društvenim mrežama kojima se prikazane vijesti mogu označiti i prijaviti kao lažne vijesti. Osim toga, važno je da se lažne vijesti više ne šire.

Prepoznati lažne vijesti

Često nije lako razlikovati istinu od neistine. Cilj bi trebao da bude pravilna interpretacija različitih informacija, izvora i različitih ciljeva korisnika na društvenim mrežama. Sljedećih sedam savjeta pomoći će vam da prepoznate lažne vijesti.

Pretjerano prikazivanje i nepotpuni izvori informacija mogu biti znakovi da se radi o lažnim vijestima. Treba uvijek imati kritički stav prema svim informacijama.
Dolazi li poruka iz pouzdanog izvora? Uvijek se isplati pročitati infromacije na izvornim stranicama. Postoji li impresum, ime i adresa? Ozbiljni portali i platforme uvijek pružaju transparentne informacije.
Satira, lažna vijest ili prava vijest? Pogledajte i ostale članke na toj web stranici, blogu ili kanalu društvene mreže. Takav pregled omogućava prvu klasifikaciju vijesti i izvora.
Je li vijest oštro sročena i može li biti da se sastoji od nekolicine pojednostavljenih činjenica? Imate li utisak da je sadržaj upitan ili djeluje li članak kao da nudi jednostrani pogled na opisani problem koristeći statističke podatke? Jesu li izvori ili navedene studije povezani? Postoje li greške u prevodu? Kratkim pretraživanjem i kritičkim pogledom takva se pitanja brzo mogu provjeriti.
Je li korištena slika zaista dio navedene vijesti ili je pak preuzeta iz nekih novosti? Za otkrivanja lažnih vijesti od koristi vam može biti pretraživanje slika. U tu se svrhu može koristiti obrnuto pretraživanje na internet pretraživaču. Desnom tipkom miša kliknite sliku, kopirajte URL slike i zalijepite ih u polje za pretraživanje slika. Na primjer, ako se slika često pojavljuje na sumnjivim stranicama, to može biti znak da se radi o lažnoj vijesti.
Ako vam se navedene informacije učine upitne, pronađite drugi izvor informacija. To može biti portal sa vijestima ili službeni izvještaj policije. Sadržajna kontrola tekstova i slika pomaže u prepoznavanju lažnih vijesti.
Neke društvene mreže, kao što je Facebook, nude funkcije za prijavljivanje lažnih vijesti. Također na platformama kao što su Mimikama neprofitnoj inicijativi koja se bavi zlostavljanjem putem interneta, korisnici na internetu mogu prijaviti lažne vijesti. Spomenuta inicijativa je odgovorna i za hoaxsearch.com, pretraživač koji pruža rezultate o izvještajima sa objašnjenjima.
Pročitajte više u dosijeu „Oblikovanje mišljenja“
/mediabase/img/4333.jpg Društveni mediji mogu uticati na lične stavove i mišljenje djece i adolescenata. Digitalni kreatori mišljenja
/mediabase/img/3722.jpg Teachtoday je razgovarao sa internet aktivistom i blogerom Markusom Beckedahl-om o važnosti društvenih medija u stvaranju ličnog mišljenja. U razgovoru sa Markusom Beckedahlom

Glasna manjina

Bot ili nije bot?

Vijesti

News
14.03.2019
Telekom ponovo uz „Male programere“: osnovci uče da sastavljaju robote
90 učenika iz Podgorice i Mojkovca na kursu programiranja i robotike...
26.02.2019
Telekom omogućio osnovcima da projektuju na 3D štampaču
Učenici škole „Oktoih“ na radionici 3D dizajniranja i modelovanja
6.02.2018
Telekom organizovao panel diskusiju o bezbjednom korišćenju digitalnih medija
Povodom dana bezbjednog interneta Crnogorski Telekom je organizovao panel diskusiju na...

Podijeli ovaj članak!

Postuj ovaj članak jednim klikom!
share