English
Deutsch
Românâ
Polski
Hrvatski
Crnogorski
Magyar
Današnjoj tehnologiji virtuelne stvarnosti sve lakše uspijeva da na trenutak uvjeri korisnike da zaborave da ono što vide nije stvarno. Filozof Thomas Metzinger ovu pojavu naziva "iluzija lokalizacije" i dovodi je u vezu sa filozofskim diskursom, koji je krenuo od Platona, i koji se konstantno proširuje novim saznanima iz naučnih istraživanja o ljudskom mozgu kao i o konstruisanju stvarnosti koje sprovodi naš mozak.
"Naša percepcija je fantazija koja je u skladu sa stvarnošću", kaže Philipp Sterzer, percepcioni psiholog sa Univerzitetske bolnice Charité u Berlinu. Fascinacija virtuelnom stvarnošću proizlazi iz tobožnje protivurječnosti: virtuelna stvarnost nije san.
Dugo je vremena industrija igara bila ključni pokretač razvoja tehnologije virtuelnih svjetova. I zaista, u međuvremenu postoje brojne sofisticirane i povoljne slušalice sa mikrofonom kao i naočare, video-sadržaji, igre i aplikacije koje omogućavaju uranjanje u svijet simuliran računarom. Uprkos svim uspjesima, sa ovim rješenjima nije još uvijek postignut masovni uspjeh.
Stručnjaci za virtuelnu stvarnost često tu situaciju upoređuju sa fazom razvoja računarskih igara sedamdesetih godina. Tada je tek video igra "Pong" najavila takozvano "zlatno doba arkadnih video igara". I u slučaju virtuelne stvarnosti još uvijek se čeka na veliki uspjeh nakon uspješnih početnih koraka.
Mogućnosti koje nudi tehnologija virtuelne stvarnosti koriste se višestruko i izvan industrije računarskih igara. Muzeji svojim posjetiocima nude vodiče i uvide u arhitekturu koji inače ne bi bili mogući. Ljekari uče hirurške tehnike u simuliranim okruženjima. Na Univerzitetu u Marylandu studenti medicine izvode hirurške zahvate i uče kako postaviti kateter.
U Velikoj Britaniji, budući zaposleni u hitnim službama u sobi za virtuelnu stvarnost vježbaju hitnu medicinsku pomoć. Na taj način mogu doživjeti moguće komplikacije i neizvjesnost ekstremnih situacija, poput simuliranog izbijanja požara u noćnom klubu. Između ostalog, vrhunski softver za generisanje virtuelne stvarnosti će pomoći izgradnji samopouzdanja i komunikacionih vještina koje kasnije mogu iskoristiti za stvarne hitne slučajeve.
Osnovni preduslov je da studentu ne bude loše tokom treninga virtuelne stvarnosti. Takozvana kinetoza (engl. "motion sickness"), morska bolest ili bolest kretanja je važna tema u kontekstu VR tehnologija. Mozak percipira kretanje vizuelno, a unutrašnje uho, koje je odgovorno za registrovanje fizičkih pokreta, to međutim ne čini – ono govori mozgu da tijelo stoji. Posljedice tih protivriječnih signala su, na primjer, povraćanje, vrtoglavice ili poteškoće u orijentaciji.
Upravo zbog toga, postavlja se pitanje koliko ljudi zapravo žele oblijetati Ajfelov toranj poput orla, odnosno mogu li studenti učiti ljudsku anatomiju u simulaciji virtuelne stvarnosti. Jedna stvar je sigurna - ta tehnologija već danas omogućava brojne nove perspektive na svijet.
Računarske igre su sastavni dio našeg svakodnevnog života. One su postale važan vodeći medij.
Digitalna kultura igara
Teachtoday je razgovarao sa psihologom Danielom Jägerom o zavisnostima i o svijetu digitalnih igara.
U razgovoru sa Danielom Jägerom
