Govor mržnje na internetu

Vrijeme čitanja: minuti

„Haters gonna hate (Mrzitelji će da mrze)“ pjeva američka pjevačica Tejlor Svift u svojoj pjesmi „Shake It Off“ (Otresi se takvih). Međutim, govor mržnje ne može samo da se „otrese“. Bez obzira na to da li se dešava u analognom ili digitalnom okruženju, govor mržnje predstavlja kršenje ljudskog dostojanstva.

Svako može da bude meta govora mržnje. Takvi govori mogu da budu usmjereni protiv pojedinaca ili čitavih grupa. Radi se o vrijeđanju, uvredama, klevetama, prijetnjama ili huškanju ljudi. Zbog toga je govor mržnje danas važna tema političkog i društvenog obrazovanja. Ali šta je ustvari govor mržnje i šta se može uraditi da se spriječi?

Gdje počinje govor mržnje?

Komitet ministara Savjeta Evrope još je 1997. godine usvojio preporuku na temu govora mržnje. Ona sadrži definiciju govora mržnje koja se obično koristi kad se govori o ovoj temi. Prema toj definiciji pojam govor mržnje podrazumijeva „sve oblike izražavanja koji šire, raspiruju, podstiču ili pravdaju rasnu mržnju, ksenofobiju, antisemitizam ili druge oblike mržnje zasnovane na netoleranciji, uključujući tu i netoleranciju izraženu u formi agresivnog nacionalizma i etnocentrizma, diskrimininacije i neprijateljstva prema manjinama, migrantima i ljudima imigrantskog porijekla.“

Pritom se govor mržnje ne smije smatrati isključivo internet fenomenom. Međutim, anonimnost i mogućnost da brzo dosegne maksimalno veliku publiku, čini internet popularnom platformom za plasiranje govora mržnje.

Govor mržnje može da se izjavi direktno, npr. konkretnim pozivanjem na nasilje; i indirektno, širenjem neistina. Razlikuje se više oblika sadržaja, grupa žrtava, obrazaca i metoda plasiranja govora mržnje.

Govor mržnje izražava se različitim sadržajnim i jezičkim obrascima. Među takve obrasce u sadržaju ubrajaju se i namjerno širenje lažnih dojava i teorija zavjere, jačanje stereotipa, (opšte) izjednačavanje, ali i pozivi na nasilje ili postupke lišavanja čovječnosti. Jezički obrasci govora mržnje uključuju uvrede korišćenjem podcjenjivačkih komentara, šokantne slikovite izraze i jasnu suprotstavljenost zamjenica „mi“ i „oni“.

Govor mržnje objavljuje se na različitim komunikacionim platformama. To mogu da budu blogovi, veb forumi i društvene mreže, pa sve do posebno dizajniranih veb stranica posvećenih govoru mržnje. Govor mržnje poprima još direktniji oblik u elektronskoj pošti i/ili privatnim porukama. Osim toga, govor mržnje može se pojaviti u igricama na internetu, muzici i video sadržaju.

U slučaju govora mržnje riječi i slike se namjerno koriste kako bi se ponizile i isključile druge osobe. Na ovaj način se često ciljano raspiruju strahovi, što djecu može da učini još nesigurnijom. Govor mržnje tako pojačava strahove ili osjećaj odbijanja. Kroz predrasude može da prouzrokuje agresiju prema onima koji pripadaju diskreditovanoj grupi.

Zakon garantuje slobodu govora. Međutim, to pravo se ukida ako narušava dostojanstvo druge osobe. Zato komentari na internetu ne bi trebalo da se zanemaruju. Sadržaji kažnjivi zakonom, poput klevete, vrijeđanja i huškanja na mržnju nisu zaštićeni slobodom izražavanja.

Ljudi su na vrlo različite načine pogođeni govorom mržnje. Treba da se podigne svijest mladih na ovu temu kako bi se prije svega postiglo poštovanje i uvažavanje u interakcijama. Svako ko se bavi govorom mržnje na internetu ne bi trebalo samo da govori o medijskoj pismenosti, već bi trebalo i da bude informisan o diskriminišućim strukturama u životu van interneta. Stoga je borba protiv rasističkih i nečovječnih glasova zadatak za društvo u cjelini.

Jedna UNESCO studija navodi četiri inicijative protiv govora mržnje (vidi UNESCO 2015, 16):
– sistem ranog upozorenja za prepoznavanje govora mržnje,
– koordinacija (među)nacionalnih koalicija,
– jači odgovor društvenih mreža i provajdera internet usluga,
– unaprijeđenje medijske pismenosti kako bi se korisnici pripremili da tumače i reaguju na govor mržnje.

Međutim, budući da ljudi koji su posvećeni borbi protiv govora mržnje takođe mogu postati meta takvih kampanja, mladi bi kod tzv. protivgovora (engl. „counter speech“) trebalo da obrate pažnju na sebe i svoju bezbjednost.

Kampanje i inicijative protiv mržnje na internetu

No Hate Speech Movement
Cilj ove panevropske kampanje Savjeta Evrope je da zauzme agresivan stav protiv huškanja na internetu, da razvije odgovarajuće strategije i ponudi podršku onima koji su pogođeni govorm mržnje.

Za slobodu govora - protiv huškanja na internetu
Apel Državnog instituta za medije njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija ((Verlinkung)) (LfM) protiv diskriminacije i huškanja usmjeren je prije svega operatorima društvenih medija kako bi preuzeli odgovornost efektivnije nego ranije.

www.jugend.support
Ova platforma za mlade pruža podršku u rješavanju problema na internetu, kao što je vršnjačko nasilje na internetu, i daje informacije o rizicima prisutnim kod aktuelnih internet fenomena.

Pročitajte više u kolekciji tekstova „Odgovornost“

Na internetu se često ignorišu standardi i vrijednosti koje poznajemo i poštujemo u svakodnevnom životu van interneta. Moja odgovornost na internetu?!

Vršnjačko nasilje na internetu postalo je važna tema u školi i porodici jer pogađa sve veći broj djece i adolescenata. Kako prepoznati vršnjačko nasilje na internetu?

Ideja za projekat: Internet – moja maska.

Podijeli ovaj članak!

Postuj ovaj članak jednim klikom!

Podijeli

Govor mržnje na internetu

Oblici govora mržnje

Kako izgledaju uobičajeni obrasci i sadržaji?

Gdje se može naći govor mržnje?

Posljedice govora mržnje

Pravni okvir u vezi sa govorom mržnje

Šta može da se učini povodom govora mržnje?

Podijeli ovaj članak!