Direkt zum Seiteninhalt

Bot ili nije bot?

Vrijeme čitanja: minuti
„Kako ste?“ „Nisam baš dobro, imam nekih problema sa porodicom.“ „Kakvih problema?“ „Ne znam odakle da počnem da pričam.“ „Od samog početka.“
Ko su sagovornici? Očigledno bi to mogao biti dio razgovora između psihoterapeuta i njegovog pacijenta. Zapravo, to je odlomak razgovora između čovjeka i "Elize", modela svih današnjih chatbotova.

Amerikanac Joseph Weizenbaum, porijeklom iz Njemačke, već je 1966. demonstrirao sa Elizom kako računarski program obogaćen jednostavnim algoritmom za vođenje dijaloga, može voditi razgovor koji djeluje kao pravi razgovor između ljudi. Taj takozvani "Eliza efekt" i dalje služi kao osnova svih chatbotova. Bot je skraćenica za "robot". Chatbot nije ništa drugo nego računarski program koji automatski može dati više ili manje smislen odgovor na pitanje: Kakvo će biti vrijeme? Gdje za najnižu cijenu mogu naći moje najdraže pantalone? Šta mogu napraviti sa mlijekom, 3 jaja i jabukama?
Korisni pomoćnici

Za odgovor mnogi chatbotovi koriste baze podataka na osnovu ključnih riječi i fraza. Po pravilu su programirani za pomoć u svakodnevnom životu: danas se mogu pronaći u obliku vremenskih ili medijskih botova koji pojednostavljuju skupljanje željenih vijesti ili kao korisni savjetnici na web stranicama. Jedan korak dalje su botovi koji razumiju jezik, kao što su jezički asistenti Siri i Alexa. Opremljeni su vještačkom inteligencijom kako bi još bolje imitirali ljudsko ponašanje. Oni konstantno “uče“ i optimizuju rad.

Socijalni botovi

Chatbotovi koji se na društvenim mrežama pojavljuju kao uobičajeni korisnički nalozi i djeluju kao pravi korisnici tj ljudska bića, broje se u takozvane "društvene botove" (engl. social bots). Oni su sada prisutni u velikom broju na Facebooku, Twitteru, YouTubeu i sličnim platformama i postaju tema o kojoj se puno priča.

Razlog tome je da društveni botovi mogu između ostalog i selektivno da prikupljaju informacije o drugim korisnicima. Ponekad u roku od minuta šire i ciljane informacije u obliku komentara o određenim proizvodima ili političkim mišljenjima. Cilj im je nametnuti stavove i ovladavanje raspravom čime se želi sugerisati da na internetu preovladava određeno mišljenje. Upravo se ovo dogodilo tokom posljednje predsjedničke kampanje u Americi, nakon čega je otvorena rasprava o tome u kojoj mjeri socijalni botovi mogu da utiču na mišljenje birača ili čak i na same izbore.

Oblikovanje mišljenja

Znamo da se društveni botovi ne mogu uvijek prepoznati odmah. Od izuma Elize prošlo je već neko vrijeme, a tehnološke mogućnosti simulacije ljudskog ponašanja u međuvremenu su uznapredovale. Pravi, dublji razgovori sa chatbotovma još uvijek nisu mogući. Međutim, često to čak nije ni potrebno. Ponekad su dovoljne jednostavne izjave da izazovu reakcije ljudi i pokrenu diskusije. I onda se vraćamo opet na već pomenuti „Eliza efekat“.

„Nemam snage da ispričam cijelu priču iz početka.“ „Razumijem.“ „Zanima li Vas to uopšte?“ „To baš nije lako pitanje.“ „Ali to Vas mora zanimati.“ „Recite!“

Kako mogu prepoznati društvene botove?

Evo nekoliko savjeta kako prepoznati društvene botove:

Dobro pogledajte korisnički nalog: Ko očekujete da stoji iza naloga, da li su detalji profila besmisleni ili vrlo kratki ili ih uopšte nema? Ko su mu prijatelji/followeri?
Pročitajte više u dosijeu „Oblikovanje mišljenja“
/mediabase/img/4333.jpg Društveni mediji mogu uticati na lične stavove i mišljenje djece i adolescenata. Digitalni kreatori mišljenja
/mediabase/img/4351.jpg Preko društvenih mreža šire se ne samo korisne, već i brojne neistinite informacije. Činjenice, činjenice, neistine, činjenice

U razgovoru sa Markusom Beckedahlom

Glasna manjina

Podijeli ovaj članak!

Postuj ovaj članak jednim klikom!
Podijeli