Pozadina

Društvene mreže na Internetu jako su popularne kod djece i mladih. Oni tamo pronalaze nove kontakte, brinu se o prijateljstvima i organiziraju susrete. Svoje fotografije, video sadržaje i tekstove jednostavno mogu podijeliti s prijateljima, ali i šire.
Aktualna KIM studija pokazuje koliko su mreže kao što je Facebook, Instagram ili WhatsApp važne za djecu i mlade: 70 posto 12-godišnjaka i 13-godišnjaka posjeduje korisnički račun na društvenim mrežama. I prva iskustva s društvenim mrežama započinju rano: 7 posto 6-godišnjaka i 7-godišnjaka posjeduju vlastite korisničke račune na tim mrežama.
Posebno privlačne mladima
Zahvaljujući svojim komunikativnim mogućnostima društvene mreže imaju osobitu draž upravo na mlade. Nude im alate za predstavljanje njihove osobnosti i mogućnosti da uz par klikova stvore novu sliku o sebi. Interakcija s drugima pritom uvijek igra važnu ulogu. Adolescenti aktivno istražuju vlastito ja i što zapravo žele biti. Brzo izgrade veliki krug prijatelja gdje razmjenjuju smiješne slike, video sadržaje i novosti. Tako na YouTubeu postoje kanali koji se isključivo bave manjim i većim nezgodama koje se potom poveznicom izravno podijele u Whatsapp grupi. U takvim grupama razmjenjuju se u očima odraslih nerazumljive običnosti, tzv. „trash talk“. U tom je kontekstu popularan jezik skraćenih oblika: „KS“ za „kako si?“. Društvene mreže se izravno nadovezuju na interese djece.
Najpopularnije društvene mreže
Društvene se mreže stalno mijenjaju. Neka mreža koja je danas nepoznata, već sljedeće godine može biti apsolutni hit. Postojeće mreže k tome izgube atraktivnost ili izmijene opseg svojih funkcija. Trenutno su kod djece i mladih osobito popularne sljedeće društvene mreže (po abecedi):
Ask.fm je društvena mreža gdje korisnici postavljaju pitanja i odgovaraju na njih. Za postavljanje pitanja je potrebno otvoriti korisnički račun, onaj koji postavlja pitanje ostaje međutim anoniman. Prijavljeni korisnici u svom profilu mogu navesti smiju li njima anonimno postavljati postavljati pitanja. Mreža je razvijena 2010. u Latviji, ali svoju sjedišnicu u međuvremeno ima u Dublinu u Irskoj.
Sa svojih 1,5 milijardi aktivnih korisnika Facebook je najveća društvena mreža na svijetu. Taj ponuđač usluge iz SAD-a omogućava izradu profila za privatne osobe, društva ili interesne skupine koje se preko upita za prijateljstvo žele umrežiti. Tvrtka nudi i vlastiti messenger, Facebook Messenger.
Instagram je besplatna aplikacija za izradu fotografija i video sadržaja. Korisnici Instagrama taj sadržaj dijele preko mreže i na taj ga način čine pristupačnim drugima. Prvotno zamišljen kao mješavina bloga i audiovizualne platforme Instagram danas također nudi usluge messengera - „InstaMessage“ - preko kojeg korisnici mogu voditi chat na pametnom telefonu ili tabletu. Od rujna 2012. Instagram pripada koncernu Facebook.
Snapchat je messenger iz SAD-a preko kojeg se mogu slati fotografije i video sadržaj. Poruka je dostupna samo na prije toga podešeni vremenski rok i ona se nakon toga sama „uništi“. To „samouništenje“ je moguće zaobići tako da poslane slike i video sadržaj ostaju sačuvani i tako se mogu dalje podijeliti. Za djecu mlađu od 13 godina Snapchat nudi aplikaciju Snapkidz. Pomoću nje je moguće fotografirati i obraditi fotografije, ali ih nije moguće slati drugima.
Whatsapp je najveća messenger usluga za pametne telefone na svijetu. To se aplikacijom mogu slati tekstualne poruke, slike, video sadržaj i tonske datoteke kao i aktualne geografske koordinate korisnika. Korisnici se tamo mogu povezati u grupe i tako mogu voditi grupne razgovore. Whatsapp je razvijen kao alat za slanje poruka. U međuvremenu se razvio u društvenu mrežu: Korisnici se tamo mogu povezati u grupe i tako mogu voditi grupne razgovore. Whatsapp je dio američkog koncerna Facebook.
YouNow je internetska platforma iz SAD-a na kojoj se korisnici uživo mogu predstaviti u obliku videa drugim korisnicima i s njima stupiti u razgovor na chatu. U pravilu gledatelji postavljaju pitanja osobi koja emitira i ta osoba odgovara na pitanja, tzv. „YOUNOWer“ Gledatelji u predstavljenim video sadržajima dobiju uvid u privatni život korisnika.
YouTube je popularni videoportal koji prijavljenim korisnicima omoguće da na portal postave videoklipove i da taj sadržaj podijele s drugima. Članovi mogu komentirati video sadržaj i drugim vlasnicima tzv. YouTube kanala slati poruke. YouTube u slučaju djece i mladih sve više zamjenjuje televiziju. Tzv. zvijezde na YouTubeu mogu postati prominentne među dotičnim skupinama mladih.
Sve te društvene mreže imaju nešto zajedničko: U svim se njihovim uvjetima korištenja upućuje na minimalnu starosnu dob korisnika. Kod većine društvenih mreža minimalna starosna doba iznosi 13 godina. To je dobna granica koju propisuje većina zemalja otkud dolaze te društvene mreže, između ostalog zakonska regulativa u SAD-u. Saveznim američkim zakonom „Children's Online Privacy Protection Act“ (COPPA) zabranjuje se naime pohranjivanje osobnih podataka djece mlađe od 13 godina.
Podaci o minimalnoj dobnoj granici na društvenim mrežama nije uvijek jasni i dopuštaju mogućnost interpretacije. Primjer: Minimalna dobna granica za otvaranje korisničkog Google računa iznosi 13 godina. Pomoću korisničkog Google računa korisnik automatski ima pristup na platformu YouTube. Međutim, video platformi u svojim uvjetima korištenja upućuje da korisnici moraju posjedovati „potrebnu dobnu starost korisnika dovoljnu za zaključivanje obvezujućih ugovora“. U Njemačkoj je to starosna dob od 18 godina - što znači čak pet godina iznad minimalne starosne dobi.

Međutim, iako ili upravo jer su podaci o minimalnoj starosnoj dobi korisnika djelomično manjkavi ili proturječni, važno se s njima pozabaviti. Zašto je u SAD-u zabranjeno pohranjivanje osobnih podataka djece mlađe od 13 godina? Zašto je Whatsapp dozvoljen tek od 13 godina? Što znači ta minimalna starosna dob u usporedbi s drugim starosnim granicama, primjerice kod upravljanja automobilom, konzumiranja alkohola ili biračkog prava. Suočavanje s tim i sličnim pitanjima korisno je u razgovorima između medijskih korisnika i odraslih.