Intervju: „Jezik skraćenih oblika je nešto pozitivno“

Mislim da dugo to ne igra tako veliku ulogu. U dobi od pet do deset godina novi su mediji prije svega objekti za igranje. Tek s krajem dječjeg uzrasta, dakle u prvim godinama mladosti, oni Internet intenzivnije počinju koristiti i u jezičnom smislu.
Kod male djece to se može objasniti nedostatkom „kompetencije za korištenjem alata“. WhatsApp ne koristi samo pisani oblik jezika, već jezik kao sustav općenito. U to se ubrajaju emotikoni i govorne poruke. Kad se bolje pogleda područje komunikacije koje nadilazi pisani jezik, onda je to za djecu novi alat. Djeca se najprije moraju na to naučiti. Grafički prikazi smiješka, koji oni koriste, k tome je puno bliži svijetu igara. Oni nude novu simboliku koja je djeci puno bliža. Stoga ih češće i koriste.
To ovisi o dozi korištenja i tome tko i kako medije koristi. Kod zdravog jezičnog razvoja govornik vlada različitim jezičnim registrima. Registar u tom smislu znači da sam u stanju svoj jezik prilagoditi jeziku osoba s kojima komuniciram kao i različitim situacijama u kojima do te komunikacije dolazi. Jednostavan primjer je škola. Učenik svaki dan u školi uči da se odgovara punim rečenicama. On uči i da u tom kontekstu nije dozvoljen jezik skraćenih oblika. S druge strane, u WhatsAppu uči kako da se sporazumije uz minimalan utrošak. Dakle, djeca i mladi pokušavaju u jedan oblik zgusnuti više moguće značenja. Iz lingvističke perspektive oni na taj način ovladavaju novim registrom. Ako se to događa uravnoteženo, dakle ako taj jezik skraćenih oblika nije jedini registar kojim djeca ovladavaju, onda se može reći da je taj oblik izražavanja više obogaćivanje nego osiromašenje njihovog jezičnog izražavanja.
Da, tako je. Taj jezik skraćenih oblika koji u korištenju aplikacije WhatsApp koriste skoro svi - uključujući i odrasle - on je u društvenom razvoju zaista novina. Dakle, nešto pozitivno!
Ne. Smatram da se radi o smislenom rješenju. Time se odražava svijet i tradicija u kojima većina djece odrasta. Mnoga se djeca s pisanim jezikom susreću u tiskovinama, poput slikovnica, knjiga i magazina. Upravo u osnovnoj školi ophođenje tekstualnim informacijskim formatima nije još fiksno etablirano u digitalnom području. Stoga je za djecu i roditelje smisleno da se fokusiraju na tzv. „stari“ oblik, svijet papira, i onda da se prebace u novi svijet.
Dr. Gerd Mannhaupt je sveučilišni profesor za njemački jezik na Pedagoškom Fakultetu Sveučilišta u Erfurtu. Područje njegovog znanstvenog istraživanja je usvajanje pisanog jezika, nadgledanje stadija usvajanja naučenoga te analiza i didaktika ranog čitanja i pisanja.
Intervju je vodio Thomas Schmidt povodom manifestacije „Safer Internet Day 2016“.

