Intervju: „Jezik skraćenih oblika je nešto pozitivno“

Vrijeme čitanja: minute

Osobito mladi korisnici medija u društvenim mrežama koriste skraćenice i razne oblike vizualizacije. Umjesto potpuno sročenih rečenica objave i poruke pune su emotikona, LOL-ova i znakova za obilježavanje ključnim riječima. Međutim, koji oni zapravo imaju utjecaj na razvoj jezika djece i mladih?

Teachtoday razgovarao je s prof. dr. Gerdom Mannhauptom o ulozi jezika u društvenim mrežama. On pojašnjava zašto jezik kod ispravnog doziranja može profitirati od društvenih medija.

Prof. dr. Gerd Mannhaupt u razgovoru s inicijativom Teachtoday

Je li Internet odraslih zapravo zanimljiv djeci koja još ne znaju čitati i pisati?

Mislim da dugo to ne igra tako veliku ulogu. U dobi od pet do deset godina novi su mediji prije svega objekti za igranje. Tek s krajem dječjeg uzrasta, dakle u prvim godinama mladosti, oni Internet intenzivnije počinju koristiti i u jezičnom smislu.

Usprkos tome, i djeca u četvrtom razredu koriste aplikacije kao što je WhatsApp. Roditelji se tako konfrontiraju s jednim jezikom, često samo jezičnim elementima koje djelomično uopće ne razumiju. Zašto je to tako?

Kod male djece to se može objasniti nedostatkom „kompetencije za korištenjem alata“. WhatsApp ne koristi samo pisani oblik jezika, već jezik kao sustav općenito. U to se ubrajaju emotikoni i govorne poruke. Kad se bolje pogleda područje komunikacije koje nadilazi pisani jezik, onda je to za djecu novi alat. Djeca se najprije moraju na to naučiti. Grafički prikazi smiješka, koji oni koriste, k tome je puno bliži svijetu igara. Oni nude novu simboliku koja je djeci puno bliža. Stoga ih češće i koriste.

Mnogi roditelji strahuju da će upravo mlađa djeca zbog ranog korištenja medija biti ometena u svoj jezičnom razvoju. Je li aplikacija WhatsApp možda prilog izravno tome?

To ovisi o dozi korištenja i tome tko i kako medije koristi. Kod zdravog jezičnog razvoja govornik vlada različitim jezičnim registrima. Registar u tom smislu znači da sam u stanju svoj jezik prilagoditi jeziku osoba s kojima komuniciram kao i različitim situacijama u kojima do te komunikacije dolazi. Jednostavan primjer je škola. Učenik svaki dan u školi uči da se odgovara punim rečenicama. On uči i da u tom kontekstu nije dozvoljen jezik skraćenih oblika. S druge strane, u WhatsAppu uči kako da se sporazumije uz minimalan utrošak. Dakle, djeca i mladi pokušavaju u jedan oblik zgusnuti više moguće značenja. Iz lingvističke perspektive oni na taj način ovladavaju novim registrom. Ako se to događa uravnoteženo, dakle ako taj jezik skraćenih oblika nije jedini registar kojim djeca ovladavaju, onda se može reći da je taj oblik izražavanja više obogaćivanje nego osiromašenje njihovog jezičnog izražavanja.

Djeca dakle otkrivaju nešto novo u jeziku i tako dalje razvijaju jezik?

Da, tako je. Taj jezik skraćenih oblika koji u korištenju aplikacije WhatsApp koriste skoro svi - uključujući i odrasle - on je u društvenom razvoju zaista novina. Dakle, nešto pozitivno!

Razvoj govora u djeteta nastupa dakle istodobno s medijskom socijalizacijom. Inicijativa Teachtoday upravo je izdala novi dječji magazin „Scroller“. Radi se o proizvodu koji je klasično tiskan na papiru i trebao bi predstavljati poveznicu prema digitalnim medijima. Smatrate da je to dobro rješenje? Ili mora li danas sve postojati u digitalnom obliku?

Ne. Smatram da se radi o smislenom rješenju. Time se odražava svijet i tradicija u kojima većina djece odrasta. Mnoga se djeca s pisanim jezikom susreću u tiskovinama, poput slikovnica, knjiga i magazina. Upravo u osnovnoj školi ophođenje tekstualnim informacijskim formatima nije još fiksno etablirano u digitalnom području. Stoga je za djecu i roditelje smisleno da se fokusiraju na tzv. „stari“ oblik, svijet papira, i onda da se prebace u novi svijet.

Dr. Gerd Mannhaupt je sveučilišni profesor za njemački jezik na Pedagoškom Fakultetu Sveučilišta u Erfurtu. Područje njegovog znanstvenog istraživanja je usvajanje pisanog jezika, nadgledanje stadija usvajanja naučenoga te analiza i didaktika ranog čitanja i pisanja.

Intervju je vodio Thomas Schmidt povodom manifestacije „Safer Internet Day 2016“.

Čitati dalje u zbirci „Društvene mreže“

Zbirka na temu nudi podršku roditeljima i stručnjacima da razumiju fascinaciju koju socijalne mreže imaju na djecu. Pozadina

Fotografiranje pametnim telefonom jako je brzo. Snimljene se fotografije i tako brzo mogu poslati putem messengera. No, je li ta fotografija namijenjena za svakoga? Informacijska grafika: Slika ide oko svijeta

Plan za prvu pomoć: Mobbing na Internetu

Pitanja i odgovori

Podijeli članak

Proslijedi članak jednim klikom!

Podijeli