Intervju: „Jezik skraćenica je pozitivna stvar“

Lesezeit: Lesezeit
Naročito mladi korisnici medija u društvenim mrežama koriste skraćenice i razne oblike vizuelizacije. Umjesto potpunih rečenica, objave i poruke pune su emotikona, LOL-ova i “tagova“. Međutim, kakav je njihov uticaj na razvoj jezika djece i mladih?
Teachtoday razgovarao je sa prof. dr. Gerdom Manhauptom (Gerd Mannhaupt) o ulozi jezika u društvenim mrežama. On pojašnjava zašto prava doza jezika društvenih medija može biti pozitivna.
Bild
Prof. dr. Gerd Manhaupt u razgovoru sa inicijativom Teachtoday
Da li je internet odraslih zapravo zanimljiv djeci koja još ne znaju da čitaju i pišu?

Mislim da on zapravo ne igra tako veliku ulogu. U starosti od pet do deset godina novi mediji su prije svega zanimljive igračke. Tek u prvim godinama adolescencije, mladi počinju internet intenzivnije da koriste i u jezičkom smislu.

Uprkos tome, i djeca u četvrtom razredu koriste aplikacije kao što je WhatsApp. Roditelji se tako suočavaju sa posebnom vrstom jezika, često samo jezičkim elementima koje djelimično uopšte ne razumiju. Zašto je to tako?

Kod male djece to se može objasniti nedostatkom „kompetencije za korišćenje alata“. WhatsApp ne koristi samo pisani oblik jezika, već jezik kao sistem uopšteno. U to se ubrajaju emotikoni i govorne poruke. Kad se bolje pogleda područje komunikacije koje nadilazi pisani jezik, onda je to za djecu novi alat. Djeca se najprije moraju na to naučiti. Grafički prikazi smiješka koji oni koriste puno su bliži svijetu igre. Oni nude novu simboliku koja je djeci puno bliža. Zbog toga ih češće i koriste.

Mnogi roditelji strahuju da će upravo mlađa djeca zbog ranog korišćenja medija biti ometena u svom jezičkom razvoju. Da li možda aplikacija WhatsApp direktno doprinosi tome?

To zavisi od doze korišćenja i pitanja ko i kako medije koristi. Kod zdravog jezičkog razvoja govornik vlada različitim jezičkim oblicima, što znači da je u stanju da svoj jezik prilagodi jeziku osoba sa kojima komunicira, kao i različitim situacijama u kojima do te komunikacije dolazi. Jednostavan primjer je škola. Učenik svaki dan u školi uči da se odgovara punim rečenicama. On uči i da u tom kontekstu nije dozvoljen jezik skraćenica. Sa druge strane, u WhatsAppu uči kako da se sporazumije uz minimalan napor. Dakle, djeca i mladi pokušavaju u jedan oblik zgusnuti više mogućih značenja. Iz lingvističke perspektive oni na taj način ovladavaju novim jezičkim oblikom. Ako se to dešava uravnoteženo, dakle ako taj jezik skraćenica nije jedini jezički oblik kojim djeca ovladavaju, onda se može reći da je taj oblik izražavanja više obogaćivanje nego osiromašenje njihovog jezičkog izražavanja.

Djeca dakle otkrivaju nešto novo u jeziku i tako dalje razvijaju jezik?

Da, tako je. Taj jezik skraćenica koji u aplikaciji WhatsApp koriste skoro svi - uključujući i odrasle - on je u društvenom razvoju zaista novina. Dakle, nešto pozitivno!

Razvoj jezika kod djeteta nastupa dakle istovremeno sa medijskom socijalizacijom. Inicijativa Teachtoday upravo je izdala novi dječiji magazin „Scroller“. Radi se o proizvodu koji je klasično štampan na papiru i trebalo bi da predstavlja vezu sa digitalnim medijima. Smatrate li to dobrim rješenjem? I mora li danas sve postojati u digitalnom obliku?

Ne. Smatram da se radi o smislenom rješenju. Time se odražava svijet i tradicija u kojima većina djece odrasta. Mnoga djeca se sa pisanim jezikom susrijeću u štampi, poput slikovnica, knjiga i časopisa. Upravo u uzrastu osnovne škole, rad sa tekstualnim informacionim formatima nije još fiksno uspostavljen u digitalnom svijetu. Zbog toga je za djecu i roditelje smisleno da se fokusiraju na tzv. „stari“ oblik, svijet papira, i onda da se prebace u novi svijet.

Dr. Gerd Manhaupt je univerzitetski profesor za njemački jezik na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Erfurtu. Područje njegovog naučnog istraživanja je usvajanje pisanog jezika, nadgledanje studija usvajanja naučenoga kao i analiza i didaktika ranog čitanja i pisanja.

Intervju je vodio Tomas Šmit (Thomas Schmidt) povodom manifestacije „Safer Internet Day 2016“.

Čitati dalje u kolekciji „Društvene mreže“
/mediabase/img/2542.jpg Društvene mreže na Internetu jako su popularne kod djece i mladih. Oni tamo pronalaze nove kontakte, brinu se o prijateljstvima i organiziraju susrete. Uvodne informacije
/mediabase/img/cache/4723_740x740.jpg Ovaj infografik prikazuje fiktivnu priču o Lari i pokazuje koliko jedan post može dobiti lajkova i koliko puta može biti podijeljen. Infografik: Fotografija ide oko svijeta

Plan za prvu pomoć: Mobbing preko Interneta

Pitanja i odgovori

Djeca na internetu

Vijesti

News
14.03.2019
Telekom ponovo uz „Male programere“: osnovci uče da sastavljaju robote
90 učenika iz Podgorice i Mojkovca na kursu programiranja i robotike...
26.02.2019
Telekom omogućio osnovcima da projektuju na 3D štampaču
Učenici škole „Oktoih“ na radionici 3D dizajniranja i modelovanja
6.02.2018
Telekom organizovao panel diskusiju o bezbjednom korišćenju digitalnih medija
Povodom dana bezbjednog interneta Crnogorski Telekom je organizovao panel diskusiju na...

Podijeli ovaj članak!

Postuj ovaj članak jednim klikom!
share