Intervju: „Jezik skraćenica je pozitivna stvar“

Mislim da on zapravo ne igra tako veliku ulogu. U starosti od pet do deset godina novi mediji su prije svega zanimljive igračke. Tek u prvim godinama adolescencije, mladi počinju internet intenzivnije da koriste i u jezičkom smislu.

Kod male djece to se može objasniti nedostatkom „kompetencije za korišćenje alata“. WhatsApp ne koristi samo pisani oblik jezika, već jezik kao sistem uopšteno. U to se ubrajaju emotikoni i govorne poruke. Kad se bolje pogleda područje komunikacije koje nadilazi pisani jezik, onda je to za djecu novi alat. Djeca se najprije moraju na to naučiti. Grafički prikazi smiješka koji oni koriste puno su bliži svijetu igre. Oni nude novu simboliku koja je djeci puno bliža. Zbog toga ih češće i koriste.

To zavisi od doze korišćenja i pitanja ko i kako medije koristi. Kod zdravog jezičkog razvoja govornik vlada različitim jezičkim oblicima, što znači da je u stanju da svoj jezik prilagodi jeziku osoba sa kojima komunicira, kao i različitim situacijama u kojima do te komunikacije dolazi. Jednostavan primjer je škola. Učenik svaki dan u školi uči da se odgovara punim rečenicama. On uči i da u tom kontekstu nije dozvoljen jezik skraćenica. Sa druge strane, u WhatsAppu uči kako da se sporazumije uz minimalan napor. Dakle, djeca i mladi pokušavaju u jedan oblik zgusnuti više mogućih značenja. Iz lingvističke perspektive oni na taj način ovladavaju novim jezičkim oblikom. Ako se to dešava uravnoteženo, dakle ako taj jezik skraćenica nije jedini jezički oblik kojim djeca ovladavaju, onda se može reći da je taj oblik izražavanja više obogaćivanje nego osiromašenje njihovog jezičkog izražavanja.

Da, tako je. Taj jezik skraćenica koji u aplikaciji WhatsApp koriste skoro svi - uključujući i odrasle - on je u društvenom razvoju zaista novina. Dakle, nešto pozitivno!

Ne. Smatram da se radi o smislenom rješenju. Time se odražava svijet i tradicija u kojima većina djece odrasta. Mnoga djeca se sa pisanim jezikom susrijeću u štampi, poput slikovnica, knjiga i časopisa. Upravo u uzrastu osnovne škole, rad sa tekstualnim informacionim formatima nije još fiksno uspostavljen u digitalnom svijetu. Zbog toga je za djecu i roditelje smisleno da se fokusiraju na tzv. „stari“ oblik, svijet papira, i onda da se prebace u novi svijet.

Dr. Gerd Manhaupt je univerzitetski profesor za njemački jezik na Pedagoškom fakultetu Univerziteta u Erfurtu. Područje njegovog naučnog istraživanja je usvajanje pisanog jezika, nadgledanje studija usvajanja naučenoga kao i analiza i didaktika ranog čitanja i pisanja.

Intervju je vodio Tomas Šmit (Thomas Schmidt) povodom manifestacije „Safer Internet Day 2016“.