Glasna manjina

Lesezeit: Lesezeit
Kada ljudi oblikuju mišljenje, vole da se priklone većini. To je fenomen koji je već dugo poznat.
Novina je da društvene mreže koriste taj fenomen i time značajno doprinose oblikovanju mišljenja. Tako je moguće da mišljenje pojedinaca pametnim umrežavanjem i čestim objavljivanjem ili korišćenjem takozvanih botova izazove čitav pokret na društvenim mrežama. Zato je važno razmišljati i kritički ispitivati sadržaj na internetu.
Primjer oblikovanja mišljenja: iluzija većine

Istraživanja pokazuju da je često samo iluzija ono što ljudi u društvenim mrežama percipiraju kao većinu. Američka istražiteljka Kristina Lerman sa Univerziteta Južne Kalifornije došla je do iznenađujućih saznanja: korišćenjem društvenih mreža poput Facebooka ili Twittera razvili su se sasvim novi oblici uticaja na mišljenje. To se ilustruje na sljedećem primjeru:

Bild

Prikazanih 14 ikona u gornjem grafiku predstavlja 14 ljudi aktivnih na društvenim mrežama. Tri osobe označene narandžastom bojom predstavljaju mišljenje koje odstupa od mišljenja osoba označenih sivom bojom. Zato je to mišljenje koje zastupa samo manjina (3 od 14 osoba). Međutim, naradžasti čvorovi - za razliku od sivih – su vrlo aktivni. Umreženi su sa mnogim drugim čvorovima.

Što oni češće objavljuju svoje mišljenje o nekoj temi, to se više svi njihovi "prijatelji" susrijeću sa tim. Ako su pri tome, kao što se vidi na slici, sive osobe manje aktivne i sprijateljene sa više narandžastih nego sivih osoba, one su pod iluzijom da je mišljenje osoba označenih narandžastom bojom dominantno mišljene većine. Druge osobe su sklone da ga usvoje - čak i ako je to samo mišljenje manjine.

Važni pojmovi na tu temu

U aktuelnim raspravama o oblikovanju mišljenja još se mogu naći drugi važni pojmovi koji su već duže vremena poznati iz ispitivanja javnog mnijenja i ispitivanja o medijskom uticaju.

Takozvano „kreiranje agende“ podrazumijeva skretanje pažnje javnosti na određene teme, kako bi se o njima raspravljalo. Kao teorija nastala 1972. godine, odnosi na prevladavajuće masovne medije koji eksplicitno biraju određene teme. Prikazane teme i tobožnja stvarnost prema toj teoriji predstavljaju samo dio objektivne stvarnosti. Novinari se pritom ponašaju kao „čuvari kapije“ koji od određene teme ili događaja tek stvaraju vijest.

Na taj način, mediji i novinari snažno utiču na oblikovanje javnog mnijenja. Iako ne određuju ono što ljudi misle o nečemu, oni određuju o kojim se stvarima stvara mišljenje. Pojavom interneta i društvenih mreža, osim novinara sada brojni drugi igrači mogu preuzeti ulogu „opinion maker“-a.
Preko društvenih mreža ideje razmjenjujemo prije svega sa istomišljenicima. Zato često na određene izjave čujemo vrlo slične odgovore ili odobravanja koja nam se vraćaju – kao eho. To može pomutiti pogled na istinu i uticati na razmišljanje cijelih grupa. Zbog toga se ovaj eho efekat često koristi za objašnjenje širenja teorija zavjere ili lažnih vijesti.
Engleski pojam "fake news" znači lažne vijesti. Takve "vijesti" često su izmišljene, ali često su i dijelom istinite. Cilj lažnih vijesti je da nekoga prikažu u lošem svijetlu. Lažne vijesti se na internetu mogu brzo proširiti, naročito preko društvenih mreža. Zato je još važnije da se uvijek zapitate odakle dolaze informacija i jesu li one istinite.
Sve aktivnosti na internetu analiziraju se pomoću algoritama: šta korisnik čita, koje web stranice posjećuje, kada i koliko često, šta mu se sviđa, itd. Zato pretraživači i društvene mreže kao što su Facebook, svojim korisnicima ne pokazuju iste informacije, već one koje su povezane sa individualnim obilježjima i ličnim interesima korisnika i informacije koje su individualno usklađene sa njegovom sredinom. Rezultat toga je da u okviru društvenih mreža dobijate unaprijed filtrirane sadržaje koji odgovaraju vlastitom profilu. Drugačije informacije i mišljenja se zato rijetko prikazuju ili se uopšte više ne prikazuju.
Teorija spirale ćutanja iz 1970-ih godina je još uvijek jedan od najvažnijih pojmova u istraživanju nastajanja i širenja javnog mnijenja. Prema toj teoriji spremnost ljudi da javno negoduju o javno raspravljenoj temi postaje manja što jače njihovo mišljenje odstupa od mišljenja većine.

Studija istraživačkog centra Pew (2014). mehanizam spirale tišine vidi takođe i u društvenim mrežama. Njihova procjena se temelji na anketi od oko 1800 korisnika društvenih mreža na temu novinarskih otkrića o prisluškivanju obavještajne agencije NSA. Samo 42% ispitanika bilo je spremno da objavi svoje mišljenje o tome na društvenim mrežama, dok je njih 86% bilo spremno za diskusiju na tu temu koja bi se odvijala izvan interneta. Istraživači su zaključili da čak i društvene mreže i njihovo jednostavno umrežavanje sa istomišljenicima ne podstiče ljude da izražavaju svoje odstupajuće mišljenje o nekoj temi.
Social Bots (od engleskog izraza za robot) su mali računarski programi koji uče da oponašaju ljudsko ponašanje. Oni se pretvaraju da su stvarni korisnički profili. "Inteligencija" društvenih botova sastoji se od pokušaja da razumiju sadržaj kako bi pokazali maksimalno moguću autentičnu "ljudsku" reakciju. Društveni botovi se ne mogu uvijek prepoznati kao takvi. Zato oni ponekad u vrlo kratkom vremenu mogu postići širok domet u distribuciji svog sadržaja.
Pročitajte više u dosijeu „Oblikovanje mišljenja“
/mediabase/img/4333.jpg Društveni mediji mogu uticati na lične stavove i mišljenje djece i adolescenata. Digitalni kreatori mišljenja
/mediabase/img/4351.jpg Preko društvenih mreža šire se ne samo korisne, već i brojne neistinite informacije. Činjenice, činjenice, neistine, činjenice

U razgovoru sa Markusom Beckedahlom

Bot ili nije bot?

Vijesti

News
14.03.2019
Telekom ponovo uz „Male programere“: osnovci uče da sastavljaju robote
90 učenika iz Podgorice i Mojkovca na kursu programiranja i robotike...
26.02.2019
Telekom omogućio osnovcima da projektuju na 3D štampaču
Učenici škole „Oktoih“ na radionici 3D dizajniranja i modelovanja
6.02.2018
Telekom organizovao panel diskusiju o bezbjednom korišćenju digitalnih medija
Povodom dana bezbjednog interneta Crnogorski Telekom je organizovao panel diskusiju na...

Podijeli ovaj članak!

Postuj ovaj članak jednim klikom!
share