Direkt zum Seiteninhalt

Glasna manjina

Vrijeme čitanja: minuti
Kada ljudi oblikuju mišljenje, vole da se priklone većini. To je fenomen koji je već dugo poznat.
Novina je da društvene mreže koriste taj fenomen i time značajno doprinose oblikovanju mišljenja. Tako je moguće da mišljenje pojedinaca pametnim umrežavanjem i čestim objavljivanjem ili korišćenjem takozvanih botova izazove čitav pokret na društvenim mrežama. Zato je važno razmišljati i kritički ispitivati sadržaj na internetu.
Primjer oblikovanja mišljenja: iluzija većine

Istraživanja pokazuju da je često samo iluzija ono što ljudi u društvenim mrežama percipiraju kao većinu. Američka istražiteljka Kristina Lerman sa Univerziteta Južne Kalifornije došla je do iznenađujućih saznanja: korišćenjem društvenih mreža poput Facebooka ili Twittera razvili su se sasvim novi oblici uticaja na mišljenje. To se ilustruje na sljedećem primjeru:

Prikazanih 14 ikona u gornjem grafiku predstavlja 14 ljudi aktivnih na društvenim mrežama. Tri osobe označene narandžastom bojom predstavljaju mišljenje koje odstupa od mišljenja osoba označenih sivom bojom. Zato je to mišljenje koje zastupa samo manjina (3 od 14 osoba). Međutim, naradžasti čvorovi - za razliku od sivih – su vrlo aktivni. Umreženi su sa mnogim drugim čvorovima.

Što oni češće objavljuju svoje mišljenje o nekoj temi, to se više svi njihovi "prijatelji" susrijeću sa tim. Ako su pri tome, kao što se vidi na slici, sive osobe manje aktivne i sprijateljene sa više narandžastih nego sivih osoba, one su pod iluzijom da je mišljenje osoba označenih narandžastom bojom dominantno mišljene većine. Druge osobe su sklone da ga usvoje - čak i ako je to samo mišljenje manjine.

Važni pojmovi na tu temu

U aktuelnim raspravama o oblikovanju mišljenja još se mogu naći drugi važni pojmovi koji su već duže vremena poznati iz ispitivanja javnog mnijenja i ispitivanja o medijskom uticaju.

Takozvano „kreiranje agende“ podrazumijeva skretanje pažnje javnosti na određene teme, kako bi se o njima raspravljalo. Kao teorija nastala 1972. godine, odnosi na prevladavajuće masovne medije koji eksplicitno biraju određene teme. Prikazane teme i tobožnja stvarnost prema toj teoriji predstavljaju samo dio objektivne stvarnosti. Novinari se pritom ponašaju kao „čuvari kapije“ koji od određene teme ili događaja tek stvaraju vijest.

Na taj način, mediji i novinari snažno utiču na oblikovanje javnog mnijenja. Iako ne određuju ono što ljudi misle o nečemu, oni određuju o kojim se stvarima stvara mišljenje. Pojavom interneta i društvenih mreža, osim novinara sada brojni drugi igrači mogu preuzeti ulogu „opinion maker“-a.
Pročitajte više u dosijeu „Oblikovanje mišljenja“
/mediabase/img/4333.jpg Društveni mediji mogu uticati na lične stavove i mišljenje djece i adolescenata. Digitalni kreatori mišljenja
/mediabase/img/4351.jpg Preko društvenih mreža šire se ne samo korisne, već i brojne neistinite informacije. Činjenice, činjenice, neistine, činjenice

U razgovoru sa Markusom Beckedahlom

Bot ili nije bot?

Podijeli ovaj članak!

Postuj ovaj članak jednim klikom!
Podijeli