skiptomain

Bot ili nije bot??

Vrijeme čitanja: minute
„Kako ste?“ „Nisam baš dobro, imam nekih problema s obitelji.“ „Kakvih problema?“ „Ne znam gdje da počnem pričati.“ „Od samog početka.“
Tko govori kome? Ovo bi mogao biti dio razgovora između psihoterapeuta i njegovog pacijenta. Zapravo, to je odlomak razgovora između čovjeka i "Elize", modela svih današnjih chatbotova.

Amerikanac Joseph Weizenbaum, porijeklom iz Njemačke, već je 1966. demonstrirao s Elizom, kako računalni program obogaćen jednostavnim algoritmom za vođenje dijaloga, može voditi razgovor koji djeluje kao pravi razgovor između ljudi. Taj takozvani "Eliza efekt" i dalje služi kao osnova svih chatbotova. Bot je skraćenica za "robot". Chatbot nije ništa drugo nego računalni program koji automatski može dati više ili manje smislen odgovor na pitanje osobe: Kakvo će biti vrijeme? Gdje za najnižu cijenu mogu naći moje najdraže hlače? Što mogu napraviti s mlijekom, 3 jaja i jabukama?
Korisni pomoćnici

Za odgovor, mnogi chatbotovi koriste baze podataka na temelju ključnih riječi i fraza. U pravilu su programirani za pomoć u svakodnevnom životu: danas se mogu pronaći u obliku vremenskih ili medijskih botova koji pojednostavljuju skupljanje željenih vijesti ili kao korisni savjetnici na web stranicama. Jedan korak dalje su botovi koji razumiju jezik, kao što su jezični asistenti Siri i Alexa. Opremljeni su umjetnom inteligencijom kako bi još bolje imitirali ljudsko ponašanje. Oni su, stoga, samooptimirajući računalni programi.

Socijalni botovi

Chatbotovi koji se na društvenim mrežama pojavljuju kao normalni korisnički računi i djeluju kao pravi korisnici, broje se u takozvane "društvene botove" (engl. social bots). Oni su sada prisutni u velikom broju na Facebooku, Twitteru, YouTubeu i sličnim platformama i postaju tema o kojoj se puno priča.

Razlog tome je da društveni botovi mogu između ostalog i selektivno prikupljati informacije o drugim korisnicima. Ponekad u roku minute, šire i ciljane informacije u obliku komentara o određenim proizvodima ili političkim mišljenjima. Cilj im je pokazivanje prisutnosti i ovladavanje raspravom čime se želi sugerirati da na internetu prevladava određeno mišljenje. Najkasnije nakon posljednje američke predsjedničke izborne kampanje otvorena je rasprava o tome u kojoj mjeri socijalni botovi mogu utjecati na mišljenje birača ili čak i na same izbore.

Oblikovanje mišljenja

Znamo da se socijalni botovi ne mogu uvijek prepoznati odmah. Od izuma Elize prošlo je već neko vrijeme, a tehnološke mogućnosti simulacije ljudskog ponašanja u međuvremenu su uznapredovale. Pravi, dublji razgovori s chatbotima još su uvijek teški. Međutim, često to čak nije ni potrebno. Ponekad su dovoljne jednostavne izjave da izazovu reakcije ljudi i uzrokuju diskusije. I onda se vraćamo opet na učinak koji poznajemo iz projekta s Elizom.

„Nemam snage ispričati cijelu priču iz početka.“ „Razumijem.“ „Zanima li Vas to uopće?“ „To baš nije lako pitanje.“ „Ali to Vas mora zanimati.“ „Recite!“.

Kako mogu prepoznati društvene botove?

Evo nekoliko savjeta o strategiji kako prepoznati društvene botove:

Dobro pogledajte dotični korisnički račun: Tko navodno piše ovdje, koji su detalji profila besmisleni ili vrlo kratki ili vjerojatno nerealni? Tko su mu prijatelji/sljedbenici?
Pročitajte više u dosjeu „Oblikovanje mišljenja“
/mediabase/img/4333.jpg Društveni mediji mogu utjecati na osobne stavove i mišljenje djece i adolescenata. Digitalni kreatori mišljenja
/mediabase/img/4349.jpg Pogotovo preko društvenih mreža šire se ne samo korisne, već i brojne neistinite informacije. Činjenice, činjenice, neistine, činjenice

U razgovoru s Markusom Beckedahlom

Glasna manjina

Podijeli članak

Proslijedi članak jednim klikom!
Podijeli