Činjenice, činjenice, neistine, činjenice

Vrijeme čitanja: minute

U taktu minute ili čak sekunde prikazuju se novosti, slike na zidu odabrane društvene mreže. Naslove preletimo, članke nakratko pročitamo i pogledamo prve sekunde videozapisa.

Društvene mreže danas su informativni prostori u kojima se mišljenja mogu oblikovati i dijeliti u svega nekoliko trenutaka. Ali kako smisleno možemo svrstati vijesti u dnevnom bujici informacija? Što je prava vijest, što je lažna i što je jednostavno izraz mišljenja? Ova se pitanja često postavljaju u aktualnim raspravama o fenomenu lažnih vijesti.

Objašnjenje fenomena lažnih vijesti

Lažna vijest je namjerna dezinformacija plasirana u određenu svrhu. Usko povezano s fenomenom lažnim vijestima često se pojavljuje pojam filtarskog mjehurića. Algoritmi u internetskim tražilicama i društvenim mrežama češće prikazuju informacije slične onima koje je korisnik prethodno pogledao. Stoga korisnici dobivaju više sadržaja koji odgovara njihovim pogledima i navikama. Međutim, kontroverzno se raspravlja o tome koji su učinci filtarskog mjehurića. Potoje proturječna mišljenja i studije o tome jesu li algoritmi za filtriranje zapravo prednost ili nedostatak za korisnike.

Doseg lažnih vijesti

Koliki je doseg takvih lažnih vijesti, pokazuje primjer jedne selfie fotografije koja prikazuje izbjeglu osobu zajedno s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel. Ta je slika obišla svijet, ali dok je izvorni post na Facebooku dobio gotovo 13.000 reakcija, lažna vijest u kojoj se prikazana izbjeglica identificira kao terorist i gdje se ta osoba namjerno navodi u lažnom kontekstu, dobila je gotovo dvostruko više reakcija.

Prosljeđivanjem neprovjerenih novosti korisnici socijalnih medija pomažu u širenju takvih lažnih vijesti. Brzinu, kojom se informacije mogu širiti i održavati, u društvenim mrežama ne podcjenjuju samo djeca i adolescenti.

Medijski projekt osnovne škole "Nils Holgersson" pokazuje koji doseg neka objava na Facebooku može doseći. Četvrti razred spomenute škole htio je znati kako se na društvenim mrežama širi slika i u tu su svrhu proveli eksperiment: na Facebooku su pozvali korisnike da podijele svoju sliku. U vrlo kratkom vremenu slika je podijeljena više od 123.000 puta.

Što činiti protiv lažnih vijesti

Poštovanje novinarskih načela u pružanju informacija preko društvenih medija sada se ne prati sustavno. Njemačka savezna vlada sve više pokušava regulirati uvjete u kojima nastaju lažne vijesti i komentari mržnje kako bi mogla nešto učiniti protiv toga. Međutim, već se i danas mogu koristiti mogućnosti kaznenog zakona ako se utvrdi da poruka proširena društvenim mrežama ispunjava preduvjete klevete

No, što to znači za vijesti za osobnom zidu? U digitalnim vremenima vrijedi pravilo kao i u analognim vremenima: tko želi biti dobro informiran, treba koristiti više neovisnih izvora, a ne ovisiti samo o vijestima "isporučenim" putem društvene mreže. Ovdje mogu biti korisne i funkcije dojave na raznim društvenim mrežama kojima se prikazane vijesti mogu označiti i prijaviti kao lažne vijesti. Osim toga, važno je da se lažne vijesti više ne šire.

Prepoznati lažne vijesti

Često nije lako razlikovati istinu od neistine. Cilj bi trebao biti pravilna interpretacija različitih informacija, izvora i različitih ciljeva korisnika na društvenim mrežama. Sljedećih sedam savjeta pomoći će vam da prepoznate lažne vijesti.

Pretjerano prikazivanje i nepotpuni izvori informacija mogu biti znakovi da se radi o lažnim vijestima. Treba uvijek imati kritički stav prema svim informacijama.

Dolazi li poruka iz pouzdanog izvora? Uvijek se isplati pročitati infromacije na izvornim stranicama. Postoji li impresum, ime i adresa? Ozbiljni portali i platforme uvijek pružaju transparentne informacije.

Satira, lažna vijest ili prava vijest? Pogledajte i ostale članke na dotičnoj web stranici, blogu ili kanalu društvene mreže. Takav pregled omogućava prvu klasifikaciju vijesti i izvora.

Je li vijest oštro sročena i može li biti da se sastoji od nekolicine pojednostavljenih činjenica? Imate li utisak da je sadržaj upitan ili djeluje li članak kao da nudi jednostrani pogled na opisani problem korišteći statističke podatke? Jesu li izvori ili navedene studije povezani? Postoje li pogreške u prijevodu? Kratkim pretraživanjem i kritičkim pogledom takva se pitanja brzo mogu provjeriti.

Je li korištena slika zaista dio navedene vijesti ili je pak preuzeta iz nekih novosti? Za otkrivanje lažnih vijesti od koristi vam može biti pretraživanje slika. U tu se svrhu može koristiti obrnuto pretraživanje na internetskoj tražilici. Desnom tipkom miša kliknite sliku, kopirajte URL slike i zalijepite ga u polje za pretraživanje slika. Na primjer, ako se slika često pojavljuje na sumnjivim stranicama, to može biti znak da se radi o lažnoj vijesti.

Ako vam se navedene informacije učine upitne, pronađite drugi izvor informacija. To može biti portal s vijestima ili službeno izvješće policije. Sadržajna kontrola tekstova i slika pomaže u prepoznavanju lažnih vijesti.

Neke društvene mreže, kao što je Facebook, nude funkcije za prijavljivanje lažnih vijesti. . Također na platformama kao što su Mimikama, neprofitnoj inicijativi koja se bavi zlostavljanjem putem interneta, korisnici na internetu mogu prijaviti lažne vijesti. Spomenuta je inicijativa odgovorna i za hoaxsearch.com, tražilicu koja pruža rezultate o izvješćima s objašnjenjima.

Pročitajte više u dosjeu „Oblikovanje mišljenja“

Društveni mediji mogu utjecati na osobne stavove i mišljenje djece i adolescenata. Digitalni kreatori mišljenja

Teachtoday je razgovarao s internetskim aktivistom i blogerom Markusom Beckedahlom o važnosti društvenih medija u stvaranju osobnog mišljenja. U razgovoru s Markusom Beckedahlom

Glasna manjina

Bot ili nije bot?

Podijeli članak

Proslijedi članak jednim klikom!

Podijeli

Činjenice, činjenice, neistine, činjenice

Budite kritični

Provjerite izvore

Stvorite pregled

Proučite tekst

Provjerite fotografije

Usporedite podatke

Iskoristite funkciju

Podijeli članak